Novosti

Radionica „Dizajn ankete: od nacrta do korišćenja instrumenata analize podataka“

Radionica „Dizajn ankete: od nacrta do korišćenja instrumenata analize podataka“ održana je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu u sredu, 26. oktobra 2022. godine. Organizator radionice je ELIAMEP – Grčka fondacija za evropsku i spoljnu politiku, a radionicu je održao dr Džordž Siakas, docent Odeljenja za političke nauke Univerziteta Democritus (Komotini, Grčka) i direktor istraživanja Odeljenja za istraživanje javnog mnjenja Univerziteta u Makedoniji (Solun, Grčka). Radionici su prisustvovali stariji i mlađi istraživači, kao i doktorandi i master studenti.

Radionica je bila fokusirana na dva stuba ankete, predstavljanje i dizajn upitnika. Radionica je obuhvatala teme: dizajn istraživanja, obim, svrha i specifikacija svakog pristupa, izbor odgovarajućeg načina prikupljanja podataka; dizajn upitnika; dizajn uzorka; procena kvaliteta ankete; tehnike administriranja ankete.


Radionica „Dizajn ankete: od nacrta do korišćenja instrumenata analize podataka“ Read More »

Publishing for policy makers

Publishing for policy makers
With Angeliki Dimitriadi, Global Public Policy Institute, Berlin
25 November 2022, 9:00-13:00, classroom number 3.
This seminar will build on Angeliki Dimitriadi’s presentation in Athens, ‘Turning research into policy’. In a very practical workshop, participants will develop their own policy pitch with Angeliki’s guidance.
Participants should bring a policy pitch outline (e.g. a basic structure with bullet-point arguments) to discuss. Suggested topic: the europeanisation of migration management in the Western Balkans (or Serbia). Things to consider as you prepare your outline: What topics are relevant to policy making? Assume this will be read by think tankers, policy analysts at the European Commission as well as within the government  – this means you can expect and take into account critical reflections, positives and negatives to your pitch.

Publishing for policy makers Read More »

MIGREC na konferenciji „Migracije na rubu Evrope: trendovi, politike i izazovi”

Međunarodna naučna konferencija „Migracije na rubu Evrope: trendovi, politike i izazovi”, u organizaciji Instituta za migracije i etničke studije (Hrvatska), održana je u Zagrebu od 29. do 30. septembra 2022. Konferencija je u okviru brojnih panela i diskusija okupila naučnike i eksperte iz oblasti migracija iz regiona i sveta. Članovi MIGREC tima predstavili su tri rada.

Natalija Perišić i Dejan Pavlović predstavili su svoj rad pod nazivom „Začarani krug planiranja migracione politike u Republici Srbiji“. Autori su razgovarali o tome da li u Srbiji postoji autentično strateško razmišljanje i delovanje u vezi sa izazovima migracija. Shodno tome, analizirali su brojne zakone, propise i politike vezane za formalnu migracionu politiku. Oni su istakli da na upravljanje migracijama u Srbiji utiču i drugi podsticaji koji dolaze od EU ili međunarodnih organizacija koje se bave migracijama.

Danica Šantić, Marija Antić, Milica Langović i Natalija Perišić predstavile su rad pod nazivom „Uticaj KOVID-19 na migracione obrasce u Srbiji“. Prezentacija je imala za cilj da utvrdi promenu migracionih trendova u Srbiji od 2020. godine pod uticajem pandemije KOVID-19. Istaknuto je da su u ovom periodu posebno ugroženi povratnici i iregularni migranti. Istraživači su takođe razgovarali o migracionoj politici u Srbiji u ovom periodu prema ovim kategorijama migranata.

Milica Langović, Danica Šantić, Biljana Apostolovska-Toševska, Mirjanka Mađevikj i Marija Ljakoska predstavile su svoje istraživanje „Identifikacija migracionih namera studenata geografije u Srbiji i Severnoj Makedoniji“. U fokusu prezentacije bile su migracione namere studenata i faktori koji utiču na njihovu odluku da migriraju ili ostanu u zemlji porekla. Istaknuto je da veliki broj studenata u Srbiji i Makedoniji namerava da migrira. Shodno tome, ponuđene su određene mere za smanjenje odliva mladih iz ovih zemalja.


MIGREC na konferenciji „Migracije na rubu Evrope: trendovi, politike i izazovi” Read More »

MIGREC na Saboru politikologa

Šesnaesti Sabor politikologa „Društvena pravda u post-komunističkim državama“ u organizaciji Udruženja za političke nauke Srbije održan je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, od 24. do 25. septembra 2022. godine. Fokus konferencije bio je na analizi društvene pravde u postkomunističkoj transformaciji iz političke i ekonomske perspektive.

Članovi MIGREC tima prezentovali su dva rada.

Dejan Pavlović, Danica Šantić i Natalija Perišić predstavili su rad pod naslovom „Faktori koji utiču na donosioce odluke u situaciji masovnog priliva zahteva za azil”. U prezentaciji su ukazali na porast azilnih zahteva u svetu uopšteno, uključujući Zapadni Balkan i Srbiju, ali i na niske stope odobravanja azila. Kao faktore od uticaja na odluke država naveli su solidarnost, međunarodnu obavezu non-refoulment-a, političke obzire, nivo ksenofobije u državi, medijska izveštavanja, pritisak civilnog društva. U tom kontekstu, ukazali su na postupke vlada u regionu u pogledu socijalne pravde u vezi sa tražiocima azila.

Nevenka Žegarac, Anita Burgund Isakov i Violeta Marković predstavile su rad pod naslovom “Višestruke i prolongirane traume - iskustva dece sa nasiljem na Zapadnoj balkanskoj ruti”. One su ukazale na to da su deca u migracijama na Balkanskoj ruti, pored drugih ugrožavajućih okolnosti, izložena svim osnovnim vrstama (fizičko, psihološko, seksualno) i mnogobrojnim drugim oblicima nasilja, u zemljama porekla i tokom putovanja. Kod dece i u njihovim narativima uočljivi su simptomi karakteristični za prolongiranu izloženost višestrukim traumatskim iskustvima. Autorke su istakle da preživljavanje ovakvih traumatskih iskustava tokom najranjivijeg dela života ostavlja posledice na razvoj deteta i dovodi se u vezu sa trenutnim i dugoročnim negativnim uticajem na njihovo zdravlje.


MIGREC na Saboru politikologa Read More »

MIGREC na konferenciji “Izazovi u centralnoj i istočnoj Evropi – konflikti i migracije“

Međunarodna naučna konferencija “Izazovi u centralnoj i istočnoj Evropi – konflikti i migracije“ u organizaciji Instituta za centralnu i istočnu Evropu, Fondacije tri mora i Kluba doktorskih nauka za politiku Univerziteta Šleske u Poljskoj, održana je onlajn 13. i 14. septembra 2022. godine. Na brojnim panelima konferencije učestovali su naučnici i stručnjaci iz regiona centralne i istočne Evrope, kao i iz sveta, koji rade u oblasti migracija i pomirenja.. Opšti okvir konferencije predstavljali su događaji iz skorašnjeg perioda tokom kojih se svet suočio sa migrantskom krizom na poljsko-beloruskoj granici, sa oko 2 miliona ukrajinskih izbeglica u Poljskoj. Ovo je dovelo do intenziviranja migracionih izazova u Evropi.

Natalija Perišić, članica MIGREC tima, izlagala je na ekspertskom panelu o „Konfliktima i migracijama – pogled iz Srbije“. Dotakla je izazove migracija i konflikata u kontekstu koji je društveni, istorijski, ekonomski i zakonodavni. Fokusirala je svoje izlaganje na uticaj ratova na migracije i mobilnost na Zapadnom Balkanu, razlike između uticaja migrantske „krize“ iz 2015. godine i ukrajinske krize na Srbiju i spremnost države da reaguje u vanrednim okolnostima. Ukazala je i na glavne prepreke i mogućnosti za integraciju migranata u Srbiji, kao i na uticaj ratne traume na lokalne zajednice u koje dolaze migranti.


MIGREC na konferenciji “Izazovi u centralnoj i istočnoj Evropi – konflikti i migracije“ Read More »

Letnja škola „Migracije i solidarnost u vreme krize u Evropi“

Studijska poseta Solunu i učešće članova MIGREC tima Nataše Milošević i Ljiljane Ćumura, u Letnjoj školi „Migracije i solidarnost u vreme krize u Evropi“, realizovano je u periodu od 1-8. jula 2022. godine. Organizator Letnje škole bio je CITY College, Univerzitet u Jorku, Evropski kampus u partnerstvu sa Migration Network (MIGNET) Univerziteta u Jorku, Katedrom za politikologiju Univerziteta u Jorku i Univerziteta u Šefildu, Katedrom za društvene nauke Univerziteta u Šefildu i Migration Research Group Univerziteta u Šefildu.

Tokom prvog dana učesnike su pozdravili, prof. dr Alexandra Prodromidu (SEERC, CITY College, University of York), MSc Nikos Zaharis (direktor, South East European Research Center) i dr Kaliopi Pasmatzi (SEERC, CITY College, University of York). Nakon predstavljanja sadržaja i ciljeva letnje škole, učesnici su se upoznali sa istorijom migracija u Solunu kroz obilazak jevrejskih kulturno-istorijskih spomenika. U drugom delu dana predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) preneli su učesnicima veoma korisne informacije o programima integracije migranata i izbeglica, koji se implementiraju u Grčkoj.

Drugog dana studijske posete, u pratnji vodiča organizovan je obilazak kulturno-istorijskih spomenika iz vremena Otomanskog carstva, uz osvrt na istoriju migracija u Solunu. U drugom delu dana, dr Eli Auslender sa Katedre za politikologiju Univerziteta Jork, održao je predavanje na temu „Integracija cigla po cigla: Važnost izbora stambenog prostora za izbeglice“.

Trećeg dana studenti, predavači i profesori obišli su naselja izvan Soluna i upoznali se sa privrednim i društvenim aktivnostima koji imaju snažan uticaj na društveno-ekonomski razvoj Grčke.

Četvrtog dana učesnici su u organizaciji IOM Grčka, posetili izbeglički kamp u Kavali i tom prilikom sa migrantima i izbeglicama realizovali nekoliko društveno korisnih aktivnosti, sa ciljem unapređenja i očuvanje životne sredine (sređivanja plaže i okoline). Članovi MIGREC tima su iskoristili mogućnost da porazgovaraju i razmene iskustva sa nastavnicima, kulturnim medijatorima, prevodiocima, članovim brojnih organizacija civilnog društva, kao i predstavnicima Ministarstva obrazovanja Grčke.

Petog dana Međunarodna organizacija za migracije realizovala je nekoliko kreativnih i edukativnih aktivnosti sa ciljem pružanja podrške migrantima i izbeglicama u učenju i vežbanju konverzacije engleskog jezika. U drugom delu dana dr Patricia Martusceli sa Univerziteta Šefild, održala je predavanje na temu „Izazovi u zaštiti dece izbeglica“. Narednog dana, učesnici su zajedno sa migrantima i izbeglicama učili, stvarali, kreirali različite art i umetničke produkte koristeći muzejsku obrazovnu metodologiju, a za kraj dana obišli Belu kulu i upoznali se sa istorijom i kulturom Soluna.

Sedmog dana profesor dr Simon Parker sa odseka za politikologiju Univerziteta Jork, održao je predavanje na temu „Solidarnost u vreme pandemije: Lekcije iz Londona“. Radionicu o solidarnosti u praksi vodila je Verena Fink iz organizacije Ecopolis-EMT. U popodnevnoj sesiji dr Marija Tereza Feracoli sa Univerziteta Šefild održala je interaktivno predavanje na temu „Pravo na zdravlje, svakodnevne granice i mentalno zdravlje: dve studije slučaja iz Italije i Engleske“.

Poslednji dan letnje škole bio je posvećen umrežavanju i izazovima sa kojima se susreću istraživači u oblasti migracija u okviru panel diskusije koju je vodila prof. dr Alexandra Prodromidu. Studenti doktorskih studija: Mucahit Aydemir (Univerzitet Šefild), Nataša Milošević (FPN, Univerzitet u Beogradu), Ljiljana Ćumura (FPN, Univerzitet u Beogradu) i Foteini Faye Ververidu (Univerzitet Šefild), predstavili su svoja iskustva na temu „Izazovi izrade doktorata na temu migracija“. Kroz diskusiju su pokrenuta brojna pitanja u istraživanju različitih aspekata migracija, od svakodnevnih i budućih izazova, metodologije do etičkog kodeksa u radu sa migrantima. Takođe, predstavljeni su rezultati i aktivnosti u okviru H2020 međunarodnog projekta „MIGREC“ koji sprovodi Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu sa partnerskim organizacijama.

U finalnoj sesiji istraživač i aktivista Fevos Simonidis upoznao je učesnike sa sprovođenjem istraživanja i istragama o kršenju ljudskih prava u Grčkoj kroz svedočenja.

Letnju školu u Solunu pohađalo je skoro 50 studenata iz Velike Britanije, Nemačke, Čilea, Brazila, Albanije, Turske, Bugarske, Francuske, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Španije, Italije, Urugvaja i naravno Srbije. Ovo je bila dragocena prilika za upoznavanje i razmenu iskustva, kao i pokretanje novih inicijativa i programa u oblasti migracija i solidarnosti u vremenima krize.


Letnja škola „Migracije i solidarnost u vreme krize u Evropi“ Read More »

MIGREC na konferenciji „MIGRACIJE I INTEGRACIJA DECE: TRENDOVI I IZAZOVI“

Međunarodna konferencija „Migracije i integracija dece: trendovi i izazovi“ organizovana je od 2. do 4. juna 2022. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. Prva dva dana Konferencije organizovana su kroz tematske celine, pri čemu se svaki dan sastojao od odgovarajućih tematskih celina. Konferenciju je organizovao Naučno-istraživački centar iz Kopra, Institut za društvene nauke u saradnji sa konzorcijumom MiCREATE. Ova međunarodna naučna konferencija organizovana je kao završni događaj projekta „Migrant Children and Communities in a Transforming Europe“, finansiranog u okviru Horizonta 2020.

Tematske celine prvog dana bile su:

  • Maloletnici bez pratnje
  • Metodologije i pristupi
  • Obrazovni ambijenti
  • Deca migranti u tranzitu.

Završnog dana Konferencije organizovana je panel diskusija na temu „Glas nastavnika o migracijama dece i integraciji u škole“.

Članice MIGREC-a, prof. Anita Burgund Isakov i asistent mr Violeta Marković predstavile su dva rada. Profesorka Anita Burgund Isakov predstavila je rad „Konsultacije sa decom migrantima – dileme o traženju pristupa“, gde je izlagala o participativnim pristupima, mogućnostima i zamkama istraživanja sa decom u pokretu. Asistent mr Violeta Marković predstavila je rad „Istraživanje sa decom migrantima – izazovi i mogućnosti rada sa prevodiocima“, gde je prezentovala o izazovima i mogućnostima učešća prevodilaca i kulturnih medijatora kao ko-istraživača u procesu organizovanja konsultacija i istraživanja sa decom migrantima.


MIGREC na konferenciji „MIGRACIJE I INTEGRACIJA DECE: TRENDOVI I IZAZOVI“ Read More »

MIGREC Zimska škola

U okviru H2020 projekta Migration, Integration and Governance Research Centre (MIGREC), uspešno je realizovana Zimska škola u online režimu, u periodu od 17. do 19. januara 2022. godine.

Organizator Zimske škole bila je Grupa za istraživanje migracija Univerziteta u Šefildu. Predavači i diskutanti bili su prof. dr Madžela Kilki, prof. dr Aneta Piket i prof. dr Rajan Pavel. U radu Zimske škole učestvovali su profesori, asistenti i doktorandi Fakulteta političkih nauka i Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Sadržaj škole činile su prezentacije predavača praćene interaktivnim aktivnostima u mini grupama i diskusijama o konceptualizaciji problema istraživanja. Naglasak je bio na razumevanju uloge konceptualizacije u definisanju problema istraživanja, razvijanju sposobnosti primene teorijskih koncepata u empirijskim studijama i kritičkog razumevanja različitih teorijskih pristupa u okviru studija migracija.


MIGREC Zimska škola Read More »

MIGREC serija radionica o migracijama i razvoju

Treća serija radionica u okviru MIGREC seminara imala je fokus na odnosu između migracija i razvoja. U periodu od oktobra do decembra 2021. godine, na događaju je učestvovalo sedam govornika, od međunarodno priznatih naučnika do mladih istraživača i studenata doktorskih studija. Među glavnim učesnicima su bili naučnici iz raznih institucija, uključujući Univerzitet u Beogradu, Grčku fondacija za evropsku i spoljnu politiku (ELIAMEP) i Istraživački centar Jugoistočne Evrope (SEERC), kao i naučnici iz drugih partnerskih institucija koji imaju poseban interes ili stručnost u ovoj oblasti. Radionica o razvoju migracija bila je dragocena prilika da se istraživači i akademici okupe i podele svoje uvide i ideje o ovoj važnoj temi.

Martin Gajger, vanredni profesor Politike ljudskih migracija i mobilnosti na Univerzitetu Karleton predstavio je svoj rad „Evropska unija, Rusija i međunarodne organizacije u regionalnom i globalnom upravljanju migracijama”. Govorio je o uticaju koncepta upravljanja migracijama na razvoj međunarodne politike, sa fokusom na Istočnu i Jugoistočnu Evropu, Zapadni Balkan i ulogu EU, Rusije i međunarodnih organizacija u ovim dešavanjima. Kritički je ocenio rezultate aktivnosti upravljanja migracijama u smislu razvoja i integracije.

Roda Madziva, docent na Školi za sociologiju i socijalnu politiku na Univerzitetu u Notingemu, predstavila je svoje istraživanje „Ulaganje u dijasporu i složene transnacionalne aranžmane za brigu među ženama iz dijaspore: Studija slučaja žena iz Zimbabvea koje žive u UK”. Njena prezentacija fokusirala se na angažman/uključenost u stvaranje transnacionalnog poslovanja i dinamiku održavanja aranžmana nege u transnacionalnim prostorima žena migrantkinja iz Zimbabvea koje borave u Velikoj Britaniji. U svom izlaganju, istakla je uticaj kulturnih i društvenih faktora na učešće žena u transnacionalnim aktivnostima i dovela u pitanje tradicionalna shvatanja odliva mozgova i brige.

Kvaku Giening Ovusu, tutor za zdravstvenu i socijalnu zaštitu na Školi primenjenih društvenih nauka Univerziteta Bedfordšir, predstavio je svoju studiju „Migracije i razvoj: Udruženja rodnih gradova Gane (HTA) kao pokretači razvoja blagostanja kod kuće”. Ova studija je ispitala uticaj udruženja rodnih gradova Gane (HTA) na razvoj blagostanja u njihovim zajednicama i drugim delovima Gane. Nalazi studije sugerišu da HTA imaju pozitivan uticaj na razvoj mezo-nivoa u Gani, uz motivaciju koja uključuje dobrobit porodica i članova zajednice koji su ostali iza sebe.

Milica Todorović, doktorand i asistent na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Departman za humanu geografiju, predstavila je svoj rad „Povratna migracija i reintegracija u kontekstu migracionog ciklusa u Republici Srbiji”. Ona je istakla potrebu za dodatnim istraživanjima na ovu temu u Srbiji i govorila o svojoj doktorskoj disertaciji koja ima za cilj da sveobuhvatno istraži proces dobrovoljne povratničke migracije u Republici Srbiji kroz ispitivanje svih faza migracionog ciklusa povratnika i procesa njihove reintegracije.

Dominika Pszczołkovska, politikolog i istraživač migracija u Centru za istraživanje migracija Univerziteta u Varšavi, održala je predavanje pod nazivom „Istraživanje dijaspore onlajn i van mreže”. U prezentaciji se razgovaralo o izazovima i razmatranjima sprovođenja kvalitativnog istraživanja sa pripadnicima dijaspore, kako lično tako i onlajn. Pszczołkovska se oslanjala na svoja iskustva iz dva istraživačka projekta, jedan se fokusirao na izbor destinacije među poljskim migrantima nakon pristupanja EU, a drugi na političko i javno učešće Poljaka u poljsko-irskom transnacionalnom prostoru.

Obert Tavodzera, naučni saradnik na Univerzitetu u Birmingemu, predstavio je temu „Promena pozicija i odnosa moći: etički i emocionalni izazovi istraživanja na više lokacija kao studenta doktorskih studija". Na osnovu sopstvenog iskustva sprovođenja istraživanja na više lokacija sa migrantima iz Zimbabvea u Velikoj Britaniji i članovima njihovih porodica u inostranstvu, Obert je razgovarao o etičkim i emocionalnim izazovima sa kojima se suočavaju doktorski istraživači prilikom sprovođenja kvalitativnog istraživanja na više lokacija, posebno u vezi sa pregovaranjem o kontinuiranom pristupu učesnicima koji žive u različitim delovima sveta.

Met Vithers, naučni saradnik na Odeljenju za sociologiju na Univerzitetu Mackuari, predstavio je rad „Migracije i razvoj, bez brige?”. Njegov istraživački rad je istakao negativne uticaje restriktivnih šema privremene migracije radne snage na porodice i zajednice u indo-pacifičkom regionu. U radu je predložen holistički „migracija-briga-razvoj“ pristup koji daje prioritet identifikaciji, evaluaciji i politici ispravljanja neodrživih poremećaja u praksi nege.


MIGREC serija radionica o migracijama i razvoju Read More »

Obuka za kolektivno liderstvo

Danijela Pavlović I Nevena Radić stekle su sertifikat Stručnjak za kolektivno liderstvo I time se pridružile globalnoj zajednici prakse usmerene na uzajamnu razmenu I učenje. One su bile polaznice intenzivnog kursa obuke na temu liderstva koji je organizovao Program Migracije I dijaspora (PMD), a koji je realizovao Collective Leadership Institute (CLI) u arvo od marta do oktobra 2021. Godine. Program finansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju I razvoj, a u Srbiji sprovodi GIZ, u saradnji sa partnerskim institucijama. Ova stručna I praktična obuka predstavlja najnovije alate I metodologije u oblasti kolektivnog liderstva, saradnje između zainteresovanih strana I olakšavanja dijaloga između više aktera. Ovaj kurs bio je namenjen profesionalcima koji rade na pitanjima migracija I dijaspore u državnim organima, organizacijama civilnog društva, privatnom sektoru, akademskoj zajednici I drugim relevantnim organizacijama. Učesnici kursa su naučili kako da primenjuju vodeće metodologije CLI: Kompas za kolektivno liderstvo I Model promene dijaloga.

Ove dve metodologije su bile predstavljene u okviru prva dva modula, a učesnicima su bile pružene praktične prilike da ih primene na sopstvenim inicijativama koje podrazumevaju promenu. Kompas je alat za liderstvo koji onima koji ga koriste omogućava da analiziraju, dijagnostikuju I planiraju aktivnosti za balansiranje šest dimenzija kompetencija. Treći model je usmeren na veštine fasilitacije za okupljanje zainteresovanih strana I sprovođenje procesa dijaloga primenom kako Kompasa tako I Modela za promenu dijaloga. Nakon obuke, učesnici poseduju veštine, znanje I praktično iskustvo da na održiv način nastave da predvode dijaloge između većeg broja aktera, usmerene na delovanje u ključnim pitanjima u oblasti migracija I dijaspore arvo u budućnost, u cilju ostvarivanja dugoročnih prednosti za svoje građane, kako u zemlji tako I u inostranstvu.


Obuka za kolektivno liderstvo Read More »